Postoji li idealno vrijeme za majčinstvo

Postoji li idealno vrijeme za majčinstvo

Strahovi poput “hoću li ja to moći” ili “želim li to zaista” normalna su pojava u žena koje osjećaju da je došlo vrijeme za ulogu majke. Oni ženama mogu pomoći da se pravilno pripreme za trudnoću i dolazak malenog bića u njihov svijet.

Autor: Blanka Vinski – Članak objavljen u časopisu Lisa, broj 18, 2010.

Broj žena koje svoje prvo dijete dobiju nakon tridesete u posljednjih se 15-ak godina udvostručio, a sve je više onih koje se na to odlučuju i u četvrtom desetljeću. Takve brojke ne trebaju čuditi s obzirom na to da se život žena današnjice u velikoj mjeri promijenio u odnosu na njihove majke, a osobito bake. Dok se nekada žena u 30-ima smatrala ‘starom curom’, danas se ta granica sve više pomiče ne samo zbog želje za karijerom i stabilnijim financijama nego i zato što medicina na to danas gleda manje oštrog pogleda. S godinama za neke stvari u životu postajemo prestari.

Jedna od njih je i trudnoća, no ako vam je to jedini razlog zbog kojeg razmišljate upustiti se (opet) u avanturu majčinstva, vaši su motivi potpuno pogrešni. Odluka o majčinstvu mora biti iskrena, čvrsta i vaša. Prepoznajte svoje želje, pripremite se i fizički i psihički te se odvažite na najljepšu i najtežu ulogu u životu. Majkama u čast Davno prije majkama su slavlja priređivali stari Grci i Rimljani, no službeno praznik posvećen majkama datira s početka 20. stoljeća. Začetnicom se smatra Amerikanka Anna Jarvis koja je dugi niz godina provela brinući se o bolesnoj sestri i majci. Nakon majčine smrti četiri je godine pokušavala nagovoriti lokalnog svećenika u Zapadnoj Virginiji da održi misu u njezinu čast. Kad joj je to uspjelo, nastavila se boriti da sve majke dobiju svoj dan koji će se obilježavati u cijeloj Americi i slaviti kao praznik. Uvela je običaj ukrašavanja revera karanfilom, bijelim za one kojima je majka umrla, a crvenim za sve ostale. Danas se taj praznik u Americi, kao i u 47 drugih zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku, slavi druge nedjelje u svibnju.

KASNO RODITELJSTVO

Psiholozi kažu da kasno roditeljstvo ima niz prednosti. Emotivna stabilnost, više životnog iskustva, čak i financijska sigurnost, od velike su pomoći u svladavanju izazova roditeljstva. Pretpostavlja se da žena koja ima određeno iskustvo iza sebe, pa i zadovoljstvo jer se dokazala na više ‘fronta’, s manje frustracija i više samopouzdanja odgaja svojeg mališana. Ipak, kasno roditeljstvo ima i negativnih strana. To se u prvom redu odnosi na manju vjerojatnost začeća, kao i češće pobačaje, probleme s visokim krvnim tlakom ili dijabetesom u trudnoći. No nemaju samo žene biološki sat, već isti sat otkucava i muškarcima. Vjerojatnost začeća kod jačeg spola opada nakon 35. godine. Ne može se sa sigurnošću reći zbog čega su ti otkucaji sata s godinama sve glasniji, no pretpostavlja se kako, kad je o muškarcima riječ, opada kvaliteta sperme, dok se kod nježnijeg spola smanjuje broj jajnih stanica. Žene su tu u nezavidnijem položaju od svojih partnera, jer se kod njih broj jajnih stanica, koje se počinju smanjivati već nakon 25., do 35. godine prepolovi.

Brojne dvojbe
Ma koliko željele udovoljiti poželjnim društvenim normama, neke žene jednostavno nikada ne osjećaju potrebu postati majkama. Većina njih, ipak, svjesno želi iskusiti tu, kako se često kaže, najveću od svih ljubavi. Jer, nitko, ni najbolji partner ni najodaniji prijatelj, ne može vam pružiti toliko ljubavi i sreće kao dijete. Naravno, uz dužno poštovanje onima koji za sebe neće odabrati takav put. Što uopće znači biti spremna za majčinstvo? Dok jedne smatraju da je dovoljno žarko i silno željeti maleno biće, druge kao preduvjet vide stabilnu financijsku i materijalnu podlogu, a treće smatraju da je priprema tijela za trudnoću od ključne važnosti. Riječ je o vrijednim aspektima, no oni sami za sebe nisu dovoljni. Dragutin Vučković, direktor tvrtke Individuacija d.o.o. za savjetovanje i psihoterapiju u Jastrebarskom, majčinstvo opisuje kao jedan od rijetkih aspekata života koji je zadržao svu životnu snagu još od pradavnih vremena, unatoč tomu što je današnje vrijeme, kako on kaže, obilježeno udaljavanjem čovjeka od svojih korijena.

Koji je smisao života?
‘Da bi se odlučila na majčinstvo, žena mora s jedne strane osjećati želju za tim, a s druge, mora osjećati da će biti u mogućnosti osigurati sebi i svom djetetu materijalnu i emocionalnu sigurnost. Stabilan partner olakšava takvu odluku, a materijalna sigurnost osigurava ženi dovoljno energije da se posveti novorođenom djetetu’, objašnjava Vučković. U njegovo savjetovalište često dolaze žene koje proživljavaju normalne strahove vezane uz pripremu za majčinstvo, kao i samo majčinstvo, poput toga hoće li uspjeti izdržati porođaj, hoće li se znati brinuti o djetetu, hoće li im primanja osigurati kvalitetnu egzistenciju… Svrha normalnih strahova je da ženi pomognu da se pravilno pripremi za trudnoću i majčinstvo. ‘Strahovi se, s druge strane, mogu koristiti kao opravdanje da se žena ili par ne upuste u takvu avanturu koja traži vrlo velika odricanja i temeljnu promjenu dosadašnjeg načina života’, objašnjava Vučković. Neke su žene stvorene da budu majke, a neke nisu i smisao njihova života leži negdje drugdje. Ne postoji pravilo za sretan život. Problemi nastaju kada odabiremo put koji nije u skladu s našom prirodom, bilo to majčinstvo ili život bez djece. Kod odluke da par nema ili ima djecu, svakako je važno da partneri nađu zajednički jezik, no isto tako je važno da krajnja odluka bude u skladu s prirodom obaju partnera. Dakle, žena prije svega mora biti sigurna da želi postati majkom. Dobra majka je osoba koja se uvijek brine o svom djetetu – danju, noću, kad je zdravo, bolesno, kad se smije, plače, pada, podiže se; ona ga njeguje, odgaja, usmjerava ga u obrazovanju i građenju karijere, ali ga i pušta da bude samostalno kad za to dođe vrijeme. Mlade se majke često iznenade kad se s novorođenčetom vrate kući iz rodilišta. Njihovo zaljubljeno promatranje djeteta prekida plač kojemu ne znaju otprve prepoznati razlog. Tek tada postaju svjesne da je majčin instinkt mit kad je riječ o konkretnim stvarima. Mlade su majke često vrlo iscrpljene zbog neredovitog spavanja, dojenja i stresa koji uzrokuje nova situacija. Ipak, shvaćanje da oko djeteta ima mnogo posla, dobar je put prema shvaćanju da ono pruža neopisivu sreću i radost, ali uz puno truda i odricanja.

Zrela i svjesna odluka
Biti majkom je doživotna i najodgovornija životna uloga. Zato je važno da odluka o majčinstvu bude zrela i svjesna. Često trudnice sa sjajem u očima razmišljaju na koga će nalikovati njezino dijete, hoće li biti duhovito ili samozatajno, talentirano za glazbu ili matematički lumen. No u nekim se slučajevima dogodi da dijete ne ispuni roditeljska očekivanja. A tada mnogi roditelji čine kardinalne pogreške. Umjesto da pomognu djetetu da nadjača svoje slabosti (primjerice, ako imaju školarca koji nema tako dobar uspjeh u školi), oni ga osuđuju, a time potenciraju sve veći razdor u međusobnom odnosu. Što se tiče stabilne financijske situacije, ona je važna, ali ne i presudna. Često su djeca iz siromašnijih obitelji sretnija od djece koja imaju svega u izobilju. Dakako da je važno osigurati nekoliko kvadrata za život, ali je puno važnije stvoriti dom u kojem će se dijete osjećati sigurno i voljeno. Mnoge žene odgađaju majčinstvo zbog stambenog pitanja iako duboko u sebi silno žele postati majkom. To je pogrešno. Djetetu će mnogo manje smetati život u malom stanu ili vožnja u polovnom automobilu nego obiteljska atmosfera puna svađa, predbacivanja i napetosti.

Brak na kušnji
Dijete mora doći u skladan dom, ono sigurno neće lošu vezu pretvoriti u dobru. Zato izbjegnite vrlo čestu pogrešku parova koji se odlučuju za dijete zato što misle da će ih ono više povezati. Ma koliko bili svjesni napora koje novorođenče traži te mislili da su spremni za roditeljsku ulogu, dolazak malog djeteta u kuću sve mijenja; sve što ste očekivali, zaboravite. Dijete ima svoj ritam koji se možda neće poklopiti s vašim. Ako ste usto nezadovoljni partnerskim odnosom, možete očekivati samo to da će vaša ionako loša veza u takvoj novoj situaciji postati još lošija. I čvrsti brakovi upadaju u kušnje, jer se, grubo rečeno, odnosi snaga u novonastaloj obitelji mijenjaju: partneri više nisu usmjereni isključivo jedno na drugo, već dijete postaje njihov centar svijeta. Ipak, kad prođe faza prilagodbe, mnogi se pitaju kako su uopće živjeli dok nisu imali dijete. I, na kraju, prije nego što se odlučite za majčinstvo, ne zaboravite činjenicu da je pušenje povezano sa 13 posto slučajeva neplodnosti, da jedno do pet alkoholnih pića na tjedan može smanjiti šanse za začeće u tom mjesecu do čak 50 posto. Također, za plodnost je optimalan indeks tjelesne mase između 20 i 24, a rizik od neplodnosti smanjuje umjerena i svakodnevna tjelovježba.